Ostali članovi/ Others

VIŠNJA SAMARDŽIJA

Višnja Samardžija doktorirala je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1993) s temom europskog integriranja. Bila je zaposlena u Institutu za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) od 1981. do 2017. godine, kao predstojnica Odjela za europske integracije, u trajnom zvanju znanstvene savjetnice i naslovnom zvanju izvanredne profesorice. Od 2017. u IRMO-u ima status zaslužne znanstvenice. Obnašala je dužnost pomoćnice ministra u Ministarstvu europskih integracija (2000–2004.). Bila je vanjska članica Odbora za europske poslove Hrvatskog Sabora (2014–2016.) i obnašala je dužnost članice upravnih vijeća Transeuropskog udruženje za studij politika – TEPSA, Bruxelles (2010–2017.) i Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar (2014–2017.). Objavila je preko sto znanstvenih radova u domaćim i inozemnim publikacijama te sudjelovala na brojnim međunarodnim konferencijama. Samostalno i u koautorstvu je objavila šest i uredila devet knjiga. Glavna područja profesionalnog interesa su ekonomski i institucionalni apekti i proširenje Europske unije, zajedničke politike EU-a, industrijski odnosi, odnosi Hrvatske i EU-a te suradnja zemalja jugoistočne Europe. Vodila je ili sudjelovala na većem broju projekata koje je financirala Europska komisija. Predaje na doktorskom studiju Sveučilišta u Osijeku, a surađuje na nastavnim programima Sveučilišta Libertas i Visoke škole za međunarodne odnose i diplomaciju Dag Hamarskjöld u Zagrebu.

VEDRAN ĐULABIĆ

Vedran Đulabić, docent na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta u Zagrebu. Diplomirao, magistrirao i doktorirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu na poslijediplomskom studiju upravno-političkih znanosti. Koautor je knjige Javna uprava – nastavni materijali, a 2007. je objavio samostalnu knjigu Regionalizam i regionalna politika. Pored toga, objavio je oko dvadeset recenziranih znanstvenih radova, te preko dvadeset stručnih radova, prikaza i komentara. Sudjelovao je na dvadesetak  znanstvenih i stručnih konferencija i okruglih stolova posvećenih javnoj upravi, lokalnoj samoupravi, regionalizmu, strukturnim fondovima EU, itd. Sudjelovao je u pregovaračkom timu Republike Hrvatske i EU u okviru poglavlja 22. Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata te na različitim znanstvenim i policy projektima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH, Pravnog fakulteta u Zagrebu, Grada Zagreba, Europske unije (CARDS, PHARE, IPA), OECD/Sigma inicijative te Svjetske banke.

ZRINJKA PERUŠKO

Zrinjka Peruško, redovita je profesorica medijske i komunikacijske teorije i medijskih sustava te predstojnica Centra za istraživanje medija i komunikacije Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Diplomirala je i doktorirala sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a magistrirala informacijske znanosti, smjer komunikacije. Voditeljica je i sudionica značajnih domaćih i međunarodnih znanstvenih projekata te članica uredništava znanstvenih časopisa. Sudjeluje u domaćim i međunarodnim raspravama i tijelima zaduženima za kreiranje medijske politike. U istraživanjima se bavi pitanjima medija u demokraciji, medijskih sustava, medijske politike, te je o tim temama objavila veći broj znanstvenih radova u knjigama i časopisima, u zemlji i inozemstvu. Među novijim radovima su i (uredničke) knjige Uvod u medije i Mediji, kultura i civilno društvo, te (autorske i su-autorske) Assessing media development in Croatia according to UNESCO media development indicators  te Hrvatski medijski sustav. Noviji istraživački interes nalazi u području medijske kulture i medijskih publika, kao i u istraživanju povijesti komunikacijske discipline.

IVO JOSIPOVIĆ

Od 2010. do 2015. godine Predsjednik Republike Hrvatske; redoviti profesor kaznenoga procesnog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.  Objavio velik broj znanstvenih i stručnih radova iz područja kaznenoga procesnog prava, međunarodnoga kaznenog sudovanja, prekršajnog prava i autorskog prava. Sudjelovao u izradbi zakona i pisao zakonske komentare. Bavi se glazbom (diplomirao je kompoziciju na Muzičkoj akademiji u Zagrebu), napisao je oko 50 skladbi za različite sastave (simfonijski orkestar, komorni sastavi, solisti) koje izvode eminentni hrvatski i strani umjetnici. Dobitnik je nekoliko hrvatskih i međunarodnih umjetničkih nagrada i priznanja, između ostalih, Grand Prix Europske radijske unije te dviju hrvatskih diskografskih nagrada „Porin“. Niz godina bio je direktor Muzičkog biennala Zagreb, te glavni tajnik Hrvatskog društva skladatelja. Glavna djela: Uhićenje i pritvor (1998), Haško implementacijsko kazneno pravo (2000), Zakon o prekršajima s komentarom (2003).

JOSIP KREGAR

Redoviti profesor sociologije i sociologije prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bio je gostujući nastavnik na Sveučilištu u Grazu 1992. i Sveučilištu Yale u Sjedinjenim Državama. Predsjednik Transparency International Hrvatske (1998–2002), predsjednik Upravnog odbora Instituta Otvoreno društvo – Hrvatska i Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo. Za Vladu je izradio Nacionalni program za borbu protiv korupcije 2001 i 2007 i autor je prijedloga zakona o sprječavanju sukoba interesa, zakona o dostupnosti informacija i prijedloga reformi zakona o političkim strankama. Bavi se problemima lokalne uprave i samouprave, korupcije, sukoba interesa i ljudskih prava. Glavna djela: Korupcija  u  pravosuđu  i  državnoj  upravi  u  Republici  Hrvatskoj (dio Zbornika radova, 2003), Debating Open government; Why? Who? How? in Open government: Fostering Dialogue with Civil Society (2003), Država i političke stranke (2004), Financiranje političkih stranaka i izbornih kampanja (2004), Korupcija i povjerenje (suautor, 2010)

BISERKA CVJETIČANIN

Biserka Cvjetičanin je znanstvena savjetnica u Institutu za međunarodne odnose (IMO). Diplomirala je (komparativna književnost) i doktorirala na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1980. Od 1985.-2000. voditeljica Odjela za kulturu i komunikacije Instituta za međunarodne odnose, a od 2000. – 2003. zamjenica ministra kulture RH. U središtu njenih istraživanja su međunarodni kulturni odnosi i suradnja, kulturni razvoj i kulturne politike. Vodila je i sudjelovala u nizu istraživačkih programa u okviru UNESCO-a i Vijeća Europe. Bila je članica Administrativnog vijeća Međunarodnog fonda za promicanje kulture UNESCO-a (2004.-2007.) i članica Savjetodavnog vijeća UNESCO-a za izradu Svjetskog izvještaja o kulturnoj raznolikosti (2006.-2009.), objavljeno 2010: Investirati u kulturnu raznolikost i interkulturni dijalog. Suradnica i jedan od urednika nacionalnog izvještaja Kulturna politika RH (1998.) u okviru projekta o europskim kulturnim politikama koji je pokrenulo Vijeće Europe, te Strategije Kultura RH u 21. stoljeću (2002.).  UNESCO i Vijeće Europe imenuju je 1989. za voditeljicu Svjetske mreže za istraživanje kulturnog razvoja i suradnje – Culturelink, a na toj je funkciji i danas.Objavila je oko 300 znanstvenih radova, najvećim dijelom na engleskom i francuskom jeziku. Dobitnica je nagrade Sveučilišta u Zagrebu za znanstveno-istraživački rad 1989. Nositeljica je najvišeg francuskog odličja Légion d’honneur koji joj je dodijeljen 2003. za zasluge u promicanju međunarodne kulturne suradnje.

ALAN UZELAC

Alan Uzelac redoviti je profesor na Katedri za građansko pravo. Od 1. studenog 1994. godine radi na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Sudjelovao je kao istraživač i/ili voditelj u više znanstvenih i stručnih projekata u Hrvatskoj i drugim zemljama. Predavao je kao gostujući predavač na više sveučilišnih ustanova u Hrvatskoj, Europi i Sjedinjenim Državama te na više desetaka skupova u zemlji i inozemstvu. Od 1992. do 2002. godine bio je tajnik Stalnog izbranog sudišta pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, gdje je bio jedan od utemeljitelja i urednika časopisa Croatian Arbitration Yearbook i međunarodnog skupa Hrvatski arbitražni dani. Arbitar je na listi više inozemnih arbitražnih institucija. Od 1993. sudjeluje u radu UNCITRAL-ove skupine za arbitražu i mirenje (od 2000. kao predstavnik RH), a član je i nacionalnog Povjerenstva za praćenje rada UNCITRAL-a. Jedan je od članova osnivača Europske komisije za učinkovitost pravosuđa (CEPEJ) pri Vijeću Europe, a u toj je komisiji obnašao i više funkcija (član predsjedništva, predsjednik radne skupine za trajanje sudskih postupaka).


ANTONIJA PETRIČUŠIĆ

Antonija Petričušić je zaposlena na katedri za sociologiju Pravnog fakulteta u Zagrebu na radnom mjestu docentice. Doktorirala je na Pravnom fakultetu  Sveučilišta Karl-Franzens u Grazu (Rechtswissenschaftliche Fakultät der Karl-Franzens-Universität Graz)  s disertacijom „Assessing the Second Generation Conditionality: Minority Rights as the Component of EU Conditionality Policy for the Western Balkans“ pod mentorstvom prof.dr.sc. Josepha Marka, prof.dr.sc. Floriana Biebera i prof.dr.sc. Josipa Kregara. Disertacija je nagrađena stipendijom i nagradom za mlade istraživače sa Sveučilišta Karl-Franzens u Grazu (Preis des Landeshauptmannes). Završila je poslijediplomski studij iz područja sociologije i socijalne antropologije na Central European University u Budimpešti, Mađarska. Završila je i poslijediplomski studij iz područja ljudskih prava i demokratizacije Sveučilišta u Sarajevu i Bologni, te diplomirala na Fakultetu političkih znanosti na studiju novinarstva te na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Za studentske radove nagrađena je nagradom Svjetskog viktimološkog društva, Dekanovom nagradom i Rektorovom nagradom. Radila je ranije kao znanstvena suradnica na Institutu za austrijsko, europsko i poredbeno javno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta Karl-Franzens u Grazu u Austriji, kao znanstvena novakinja na Institutu za međunarodne odnose u Zagrebu, kao suradnica Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske te kao znanstvena suradnica na Europskoj akademiji u Bolzanu u Italiji. Do sada je sudjelovala i surađivala u nizu međunarodnih i domaćih znanstvenih projekata. Osim toga, povremeno je bila angažirana kao konzultantica u projektima međunarodnih organizacija (Vijeće Europe, European Training Foundation, OSCE Misija u Bosni i Hercegovini) i kao trenerica na mnogobrojnim radionicama međunarodnih i domaćih udruga civilnog društva.