Panel 1: SLOBODA

Sažetak izlaganja održanih tijekom panela o slobodi.

Uvodno predavanje o panelu o slobodi održala je Simona Guerra sa Sveučilišta Leicester. Rekla je da se proces demokratizacije povlači ne samo u Europi, već i u globalnom kontekstu. Guerra je pokazala da one zemlje koje su se demokratizirale nakon hladnog rata danas propadaju u smislu demokratskih standarda. Kao glavne primatelje i korisnike sredstava EU-a navela je Poljsku i Mađarsku, ali istaknula je kako oni zaostaju kad se razmatra njihovo poštivanje europskih vrijednosti. U međuvremenu, prema statističkim podacima, zabilježen je drastičan broj prijava mađarskih građana koji se žale Europskom sudu za ljudska prava (s 0,71% na 10,41%).

Drugi govornik bio je NJ. E. gospodin Haakon Blankenborg, veleposlanik Kraljevine Norveške u Republici Hrvatskoj. Tvrdio je da su vrijednosti o kojima danas govorimo unutar Europske unije ugrožene. Spomenuo je tri govora koji su jasno ocrtali smjer rasprave o vrijednostima u EU: onaj Jacquesa Delorsa o jačanju suradnje i institucija EU; onaj Margaret Thatcher o važnosti nacionalnog (državnog) suvereniteta; i onaj koji je Viktor Orban dao 2014. o neliberalnoj demokraciji. Blankenborg smatra da svjedočimo rastućoj polarizaciji u Europi i da ostaje glavno pitanje: Tko će odlučiti kada se moja sloboda krši?

Sljedeće izlaganje održala je Zrinjka Peruško s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu i Centar Miko Tripalo. Peruško tvrdi da je kršenje medijskih sloboda započelo s Viktorom Orbanom. Ostaje pitanje kako se mogu objasniti ove promjene u vrijednostima. Prema Peruško, više ne postoji vjerovanje u linearni napredak vrijednosti. U istočnoj Europi zatvorenici smo kada je u pitanju medijska cenzura tema i aktera. Navela je tri primjera kršenja slobode medija: svakodnevni pritisci na slobodu izražavanja, kršenje slobode u digitalnim medijima i kulturni pritisci (na primjer: plakati za kazališnu predstavu Fine mrtve djevojke). Umjesto slobode medija, svjedoci smo stalnih pritisaka kojima su novinari izloženi.

Ivana Dragičević s Informativne platforme N1 govorila je o razumijevanju slobode u današnjem svijetu i izazovima s kojima se suočavaju liberalne demokracije. Društva su podcijenila poslovne modele tehnoloških divova što je rezultiralo time da ljudi doniraju svoje osobne podatke koji su pak postali dio umjetne inteligencije i procesa velikih podataka i koriste se za profiliranje birača i potrošača. Moraju se redefinirati razumijevanje slobode u doba napada radikalnih opcija, bilo vjerskih ili političkih, te utjecaj digitalnog prostora i manipulacija. Uloga obrazovanja je od posebne važnosti jer prati istu brzinu kao i razvoj tehnologije i mogućnosti manipulacije. Njezin je zaključak da se prostor slobode mora neprestano osvajati. Usporedila je svakog pojedinca u društvu sa Sizifom, koji će u svom životu uvijek morati gurnuti kamen uzbrdo, bez obzira koliko se puta vratio nizbrdo.

Kosta Bovan s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu održao je prezentaciju o mladima i slobodi. Postavio je pitanje na koji način percipiramo mlade ljude – kao  vođe društvenih promjena ili ranjivom skupinom u društvu. Način na koji mladi vrednuju slobodu može biti pokazatelj društveno-političkog razvoja u društvu. Osvrnuo se na nedavno provedeno istraživanje koje je pokazalo da 50% mladih vjeruje da nam treba jak vođa, dok 20% vjeruje da diktatura ponekad može biti bolji oblik vlasti. Istodobno, istraživanje je pokazalo da bi 21% opravdalo ograničenja ljudskih prava u slučaju kada su interesi nacije ugroženi. Paradoks je u tome što mladi ljudi koji vole više slobode manje koriste Internet za dobivanje informacija, manje su zainteresirani za sudjelovanje i imaju manje povjerenja u političke institucije. Oni koji preferiraju manje slobode aktivniji su i imaju manje tradicionalnih vrijednosti.