Panel 3: PRAVDA I VLADAVINA PRAVA

Sažetak prezentacija održanih tijekom panela o pravdi i vladavini prava.

Prva govornica na panelu o pravdi i vladavini prava bila je Susana Sanz Caballero sa španjolskog Sveučilišta CEU Cardenal Herrera. Izlaganje je započela definiranjem vladavine prava i objašnjenjem njezinih osnovnih elemenata. Sanz Caballero tvrdila je da je Europska unija imala pozitivan utjecaj na zemlje kandidate tijekom pristupnih pregovora, ali nakon njihovog pristupanja pokazalo se da nije u stanju riješiti problem opadanja razine vladavine prava jer je načelo uvjetovanosti u osnovi bilo neuspješno. Usporedila je pregovaračka iskustva zemalja kandidata iz jugozapadne Europe i onih iz Srednje i Istočne Europe. U prvom slučaju nisu izričito navedeni nikakvi kriteriji za ulazak, dok su u drugom slučaju uvedeni kriteriji iz Kopenhagena. Kada je riječ o zemljama iz jugozapadne Europe, nije bilo spomena o vrijednostima ili principu uvjetovanosti, ali one su uvedene kasnije. Na kraju je govorila i uspoređivala opadajuće razine vladavine prava u Mađarskoj i Poljskoj.

Druga govornica bila je Lora Vidović, pravobraniteljica Republike Hrvatske. Vidović je naglasila da vladavina prava nije samo teorijski pojam, već je treba internalizirati kao vrijednost. Koristila je primjer Finske kao zemlje koja je istaknula vladavinu zakona kao prioritet tijekom Vijeća predsjedanja Europskom unijom. Kazala je da 60% posto hrvatskih građana ne vjeruje pravosuđu i smatra da njihov stav ne vrijedi jednako pred zakonom. Glavni problem je nefunkcioniranje sustava besplatne pravne pomoći koji nije dostupan izvan urbanih centara u kojima 50% starijih ljudi živi u riziku od siromaštva. Kao probleme unutar pravnog sustava istaknula je duge pravosudne procese, povećani broj tužbi protiv medija i migracije. Ako nema istrage protiv onih javnih službenika koji zlouporabe svoju moć, tvrdi Vidović, nema zaštite od autokracije. Civilno društvo kao područje slobode treba zaštititi.

Sljedeći govornik bio je Goran Selanec, sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske. U početku je ispitivao može li Sud Europske unije utvrditi rješenja za pad vladavine zakona i ima li strategije za sprječavanje njezinog potkopavanja. Selanec tvrdi da je diskurs o zaštiti ljudskih prava bio prevladavajući u posljednjih nekoliko godina. Danas se to mijenja i diskurs o zaštiti sudske neovisnosti postao je prioritet. Napad na pravosuđe, prema Selancu, dolazi od izvršne i zakonodavne vlasti; proces koji podriva ustavnu demokraciju koja ne postoji bez učinkovite podjele vlasti. Izjavio je da je od veljače 2018. do prosinca 2019. doneseno samo sedam važnih presuda koje se odnose na neovisnost pravosuđa, broj je izuzetno nizak. Tvrdi da građani moraju biti podvrgnuti zakonskim propisima temeljenim na vrijednosti, a ne djelomičnim rješenjima. Napad na vladavinu zakona najlakši je napadom na sudove; kad uzajamno povjerenje nestane, vladavina zakona prestaje funkcionirati.

Josip Kregar s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održao je prezentaciju o populizmu i vladavini prava. Populizam raste u skladu s rastom socijalne nesigurnosti i tjeskobe. U Hrvatskoj želimo zadržati neovisnost pravosuđa, ali oni koji rade u pravosudnom sustavu žele svoju neovisnost iskoristiti za svoje interese. Promjena je nemoguća bez unutarnjeg otpora koji trenutno nedostaje. Populizam se kao takav oslanja na socijalnu regresiju, rekao je Kregar i vjeruje da može dalje rasti s novim komunikacijskim kanalima, na primjer društvenim mrežama, što olakšava širenje tih ideja. Demokratske institucije i njihov dizajn djelomično su zaslužne za rast populizma.

Posljednju prezentaciju na prvom panelu imala je Ivana Krstulović Baković iz Udruge SUNCE. Govorila je o zaštiti okoliša, koja više nije teoretsko ljudsko pravo, ali se sve više očituje kao pravno pitanje. U današnje vrijeme svjedoci smo kako se zaštita okoliša kao ljudsko pravo uspostavlja kao javnopravni interes. Građani i organizacije civilnog društva trebali bi služiti kao „glas“ okoliša i prirode. Krstulović Baković istaknula je da je potrebna edukacija državnih službenika i sudaca upravnih sudova, kao i podizanje svijesti u društvu o pravnim načelima zaštite okoliša. Ponovila je da se zaštita okoliša i prirode temelji na načelu predostrožnosti.